Brod “Split‘ se nakon 24 godine vratio u svoj grad, posjetili smo ga u Sjevernoj luci.

Proteklih dana, prvi put u matičnoj luci, još od izgradnje. Napravljen je u splitskom brodogradilištu, za splitskog brodara i ponio ime rodnoga grada.

Ako se smije dodati, potpisani reporter tada ga je - davne 1998. - ispratio iz Gradske luke velikom reportažom u Slobodnoj Dalmaciji. Evo smo ga dočekali 24 godine poslije. Na vezu u Sjevernoj luci. Nije se žalio ni skrivao bore. Vrijeme mu je zarumenilo i prošaralo plavo lice, al' se uspravne još koče dizalice.

Za ručak je špikovana govedina. U 11.30. Mornarski! Dan prije juha i lešo. Kogo sad može lako u spizu. Dvaput meso u danu, hvali se barba. To je kap. Željko Sušić (68), zapovjednik "Splita".

Simpatični Rabljanin, iz mjesta Banjol. To da mu posebno istaknemo. Za Banjol! Od kraja prošle godine u mirovini. Slušajte ovo: 45 godina, devet mjeseci i sedam dana radnog staža. Uglavnom na nekadašnjoj čuvenoj riječkoj "Jugoliniji" i splitskom "Jadroplovu".

Posada se smije. Modri trliši, bili zubi. Sve skupa: 21 na broju. Domaći pomorci, odmah se vidi.

Isplativo je i kompaniji kad su u Jadranu: manji troškovi održavanja, serviseri u Hrvatskoj i slično.

Pojavio se unosan posao, kao pogođen za vremešnog "Splita", kaže barba. Idućih pet godina, s mogućnošću produženja, prevozit će staro željezo iz domaćih luka - splitske, pločanske i riječke - u tursku željezaru u gradu Iskenderunu. Na granici sa Sirijom.

Unajmitelj broda je zagrebačka tvrtka "Cios" koja sekundarne sirovine skuplja po Hrvatskoj, regiji i Europi, dovlači ih u spomenute luke i odvozi na pretapanje. Radi se o poslu prijevoza 500.000 tona godišnje, što je upravo po mjeri našeg broda.

- Posal je pogođen, ko stvoren za "Split"! Nedavno smo bili misec dana na sidru u Pločama, ali ne zbog manjka posla. Scrapa je bilo, nego je "Cezar" čeka kako će se kretat cijene otpadnoga željeza. U travnju i svibnju tona je bila 680 dolara, da bi sad pala na 380. Doduše, očekiva se bija rast, ali su trendovi pokazali suprotno, pa su zagrebački unajmitelji prodali 70.000 tona. Koje ćemo mi sada privozit.

Manji dio ukrcan je u Pločama, veliki u splitskoj Sjevernoj luci. Sve skupa, 24.500 tona. Budući da je trenutačno u pitanju scrap koji je lakši, ali obimniji. Inače u "Splitova" grotla može stati 42.500 tona. Na povratku iz Turske, bulk carrier će po novi scrap u Rijeku.

Mjesečno bi se mogla obaviti dva putovanja u Tursku i natrag, ovisno o čekanjima veza ili sidrišta. Navigacije u jednom smjeru ima za četiri i pol (Split) do pet dana (Rijeka).

Na koncu, ali nikako najmanje važno, na red je došlo i spašavanje pomoraca s potopljenog talijanskog tegljača usred Jadrana, 18. svibnja, proljetos.

Pisali smo tada detaljno i s kapetanom iz Banjola razgovarali satelitskim telefonom o drami na moru. Mirita Plavu vrpcu! Sad se ukazala prilika da hrabru posadu i barbu vidimo u Splitu:

Pohvala je bilo sa svih strana. Obavljen je i razgovor s tajnikon povjerenstva za dodjelu Plave vrpce, priznanja za izvanredne pothvate u spašavanju na moru, a čeka nas još jedan razgovor u Rijeci. Vidit ćemo jesmo li je zaslužili! A Giuseppe nan se još nije javija, to nan je žaj i nadamo se da oće, prošla su dva i po miseca. Čekamo ga. On se te noći ponovo rodija!

Jedini je to preživjeli pomorac s tegljača "Franco P". Petralia. Zapovjednik broda. Nejasno je što se dogodilo: tek se zna da je remorker potonuo vrlo brzo, za 15 minuta. Na 800 metara dubine u južnom Jadranu. U međunarodnim vodama, 40 ili 45 milja od Dubrovnika i Barija. Na tegljaču starom gotovo pola stoljeća bilo je ukupno šest članova posade. Tri tijela su kasnije pronađena, a dva su strojara nestala.

Dio posade broda - kandidati su za Plavu vrpcu za spašavanje na moru

 

SPAŠAVANJE USRED JADRANA

-Kapetan nan je bija reka da ne zna je li taj dvojac uopće uspija iskočit ili su ostali u strojarnici. Posada nije ni bila svjesna šta se događa i da tonu krmon. Vidili su to ljudi s maone Kojo je "Franco P" teglija u Albaniju. Bilo ih je 13 na teglenici, u zadnji čas su prisikli tegalj, inače bi se i sami bili potopili. Oni su alarmirali posadu tegljača, koja nije stigla ni uputit poziv za pomoć, navuć prsluke ili lansirat splav za spašavanje. Ništa! Ukratko: grozno...

"Split" je bio prvi na poziciji te večeri: predvodio je veliku akciju spašavanja kojoj su se priključili brojni drugi brodovi i zrakoplovi, uključujući i hrvatske, spasio je talijanskog zapovjednika i zaslužio pohvale talijanske i hrvatske službe za spašavanje.

-Naši su odradili odličan posal: brod "Danče", dubrovačke Lučke kapetanije, pronaša je i ukrca utopljenike, sudjelovala je i naša Obalna straža, letija naš pilatus. Kod Talijana nisan baš vidija tako zdušan angažman. A mi smo dobili i nagradu naše kompanije. Novčanu! To mi je bilo prvo spašavanje u 45 godina navigacije - govori barba.